Otvaranje grada labirinata!

Konačno je došao i taj dan! Prema kozmičkim ritmovima (kalendar Umjetnosti davanja) radilo se o danima prijateljstva i stvaralaštva – najpovoljnijem razdoblju tijekom 2008. godine. Izgledalo je da nam vrijeme nije naklonjeno – prognoza za kišu je bila vrlo uvjerljiva. Međutim, umijesto kiše, nebo je zajedno s nama prolilo tek koju suzu radosnicu, podržavajući početak jednog predivnog, jedinstvenog projekta za dobro cijelog čovječanstva. Grad labirinata u Centru za neokulturu je otvoren!

Ponajprije, treba reći da je ranije toga dana, svečano i ritualno zatvoren naš postojeći labirint ljubavi i stvaralaštva. Izgrađen je prije tri godine, kao sjeme cijelog “grada” koji je eto nastao pored njega. Stotine ljudi je prošlo kroz njega prilikom svake posjete Centru. Pokrenuta energija i inteligencija osjećala se cijelo vrijeme, pa čak i sada, kad je izvršio svoju ulogu, na njegovom mjestu je ostalo ono “nešto” što će se osjećati još dugo, dugo.

Na primjeren način, zatvorili su ga članovi neokulturalne zajednice. Svaki labirint je na neki način živ, a ima svoju točnu određenu ulogu. Kad ga se premješta, ili zatvara, mora mu se odati dužno poštovanje.

Pa, eto, neka bude zabilježeno da smo zahvalni i počašćeni što smo koristili njegovu energiju i snagu, te da smo pokretani njome uspjeli ostvariti mnogo veći projekt. Sve što je taj labirint bio, sada je pretočeno u nevjerojatno snažno središte energije i ineteligencije – u naš šumski grad labirinata.

Otvaranje šumskog grada labirinata

Skupljanje je otpočelo već oko 15 sati. Problemi s parkiranjem zbog velikog broja ljudi uspješno su riješeni. Malo po malo i uskoro je u Centru bilo više od stotinu ljudi iz svih krajeva Hrvatske, ali i Slovenije te Bosne i Hercegovine. Pozitivno ozračje bilo je sasvim u znaku labirinata. Osim onih pravih, kroz koje se hoda, naš je ulazni prostor bio ispunjen posterima svih devet labirinata (uz desetog, posebnog Ganešovog labirinta), iznimno lijepim privjescima koji mogu poslužiti kao preventivna mjera, drvenim tablama za prolaz kroz labirinte prstima i drugim manjim oblicima labirinata.

Okupljanje je počelo predstavljanjem Udruge Umjetnost davanja od strane njene predsjednice Aleksandre Hampamer. Aleksandra je iznijela pregled rada Udruge te različite humanitarne i druge akcije u kojima smo sudjelovali prethodnih godina (stalna akcija “Mala igračka za veliki dječki osmjeh”, sudjelovanje u socijalnoj pomoći ugroženim obiteljima, pomoć azilima za životinje u Zadru, Benkovcu i Čakovcu i druge akcije).

Na ovako velik događaj pozvali smo i predstavnike lokalne i županijske uprave. Tako se prosutnima najprije obratio gospodin Franjo Kovačić, načelnik općine Gornji Mihaljevac u kojoj se nalazi naš Centar. Na vrlo simpatičan način popraćen pljeskom objasnio je nedoumicu mještana općine kad smo prije četiri godine otvorili Centar, ali jednako tako i prihvaćanje nakon što su uvidjeli da smo prema njegovim riječima “miroljubivi i dobri ljudi koji stalno nešto stvaraju i rade”. Gospodin Kovačić poželio nam je mnogo uspjeha u radu prepoznavši projekt grada labirinata kao doprinos turističkoj ponudi i ekološkoj osvještenosti cijeloga kraja.

Među uzvanicima bio je naravno i međimurski župan gospodin Josip Posavec sa suprugom Dianom, koji je u svom obraćanju prisutnima bio jednako pozitivan. Rekao je kako mu je velika čast otvoriti tako jedinstven projekt, poseban u svijetu. I on je izmamio pljesak našalivši se kako općina Gornji Miheljavec sada ima dvanaest naselja i jedan grad, što je također svjetska posebnost!

Nakon toga je Adrian održao predavanje sa slajdovima objasnivši pojam labirinata, njihovo podrijetlo te način primjene i djelovanja. Također, objašnjena je svrha postojanja “grada labirinata” kako uravnotežujućeg činitelja u energiji i inteligenciji kolektivne svijesti cijelog čovječanstva. Adrian je izrazio veliku nadu da će, iako otvoren na malom i u svjetskim razmjerima gotovo nevidljivom mjestu, grad labirinata imati svoj utjecaj u godinama koje dolaze te pripomoći pozitivnom raspletu krize u kojoj se nalazi čovječanstvo.

Prvi prolaz kroz labirinte

Nakon predavanja u dvorani Centra, okupljeni su izišli pred vratnice grada labirinata gdje je gospodin Posavec svečano prerezao vrpcu i službeno proglasio grad labirinata otvorenim.

No, preostao je još najvažniji, “ritualni” dio otvaranja. Svaki labirint je otvoren zasebno. Kao pokretač i idejni začetnik cijelog projekta, prvi prolaz je načinio Adrian, praćen jednom osobom koja je čitala odgovarajući tekst prema značenjima labirinata. Kad su stigli do središta, čitač/ica je ostala u središtu nastavljajući čitati tekst, a Adrian je izišao iz labirinta te ga na izlasku proglasio otvorenim.

Nakon toga su okupljeni prolazili kroz otvorene labirinte uživajući u njihovom djelovanju.

Kao glazbena pozadina izvrsno se uklopila mlada flautistica Lara, uz pomoć Ivančice na udaraljkama. Šumom se nježno pronosio zvuk flaute još više okrećući ljude prema unutra, prema središtu ne samo labirinta već i njih samih.

Mnogi su izrazuili zahvalnost i divljenje snagom cijelog sustava labirinata, oduševljeni što su mogli biti prisutni na tako velikom i značajnom događaju.

Ritualno otvaranje trajalo je oko dva sata. U međuvremenu se spustila noć, a pripremljene prijenosne svjetiljke davale su doslovce vilinsko ozračje cijelom događaju. Bilo je nevjerojatno dojmljivo vidjeti svjetla kako se kreću u šumi, s mnoštvom ljudi oko njih i zvukom flaute u zraku…

Povremeno je palo malo kiše, ali su krošnje zaštitile hodače, pa čak ni kišobrani nisu bili potrebni. Doista, suze radosnice s neba ispratile su otvaranje grada labirinata!

I za kraj prenosimo Adrianove riječi vezane uz otvaranje grada labirinata:

“Smisao grada labirinatae globalan, planetaran. Da, istina je da je izgrađen u malom selu koje se nalazi u maloj županiji, u maloj i naizgled nevažnoj državi. Ali, na razini na kojoj djeluju labirinti to uopće nije bitno! Oni sada postoje na ovom planetu, na ovoj razini stvarnosti, u materijalnom obliku. Njihovo djelovanje nije spasiteljsko – ništa i nitko ne može spasiti ovaj svijet (i ljude u njemu) osim njega samoga (i posebice ljudi u njemu). Ali, u ovo vrijeme preobrazbi, koje se lako mogu pretvoriti u kaos, potrebna nam je podrška s unutarnje razine. Potrebna nam je nevidljiva ravnoteža, pozadina svjetla na kojoj možemo graditi svoju budućnost.

Postojanje grada nebeskih labirinata čini upravo to! Bez njega, šanse za pozitivnu preobrazbu cijeloga svijeta bile bi značajno manje. Njegova njaveća vrijednost je u tome što većina ljudi za to ne mora ni znati. Da bi labirinti djelovali na globalnoj razini, potrebna im je pozornost relativno malog broja ljudi – možda nekoliko stotina ili, u najgorem slučaju, nekoliko tisuća.

A toliko nas ima, zar ne?

Zasigurno će toliki broj ljudi čuti za grad labirinata. Vjerojatno je da će mnoge stotine kroz njega proći. Članovi udruge Umjetnost davanja, kao i polaznici Duhovne akademije, redovito će prolaziti kroz njih. Članovi neokulturalne zajednice i njihovi simatizeri brinut će se za labirinte i održavati ih spremnima za druge ljude. Mnogi će doći izdaleka samo da bi vidjeli, osjetili i prohodali labirintima. Na taj način će najviše dobrog učiniti sebi. Ali, gotovo usput će dodati novu snagu labiritima i njihovom djelovanju na čitav svijet. Jedna osoba koja prođe kroz svih devet labirinata istodobno, unijela je svjetla u ovu stvarnost za tisuće i tisuće drugih koji za taj čin nikad neće saznati!

S osobne strane, iznimno sam sretan to je ovaj projekat ostvaren. Gledajući na svoju životnu zadaću, doista mogu reći da je ovo jedan od njenih najvažnijih dijelova. Do sada je do stotina tisuća ljudi, putem knjiga i predavanja, došlo vrijedno znanje o osobnom razvoju. Ali, “grad nebeskih labirinata” ima jednu drugu “težinu” – globalnu ulogu koja je većini ljudi nesaglediva i koja bi možda mogla ostati i nepoznata i nepriznata. Međutim, to neće ni na koji način smetati ostvarenju smisla i cilja koji je ovim postignut.

Teret je smanjen. Svijet će nakon ovog lakše disati. Nadam se, iskreno se nadam, da ćemo pametno iskoristiti energiju i inteligenciju koja postojano struji u naš svijet, donoseći svjetlo razumijevanja i ljubavi.”